Mitovi o hljebu: Da li je štetan za zdravlje?

Istaknuto Mitovi o hljebu: Da li je štetan za zdravlje?

Od priloga uz jelo, sendviča pa do deserta, hleb je temelj ishrane u zapadnom društvu, ali u posljednje vreme smatra se kako šteti zdravlju. Tome u prilog ide i podatak da se prodaja hjleba u posljednjih 30 godina smanjila za oko 40 odsto, otkriva italijanska studija. U većini slučajeva, ljudi ne kupuju hleb jer misle kako možda imaju neki oblik celijakije ili loše podnose namirnice koje sadrže gluten. Hljeb se krivi za cijeli niz simptoma, od umora, bola u stomaku, nadutosti i glavobolju. Međutim mozak je istovremeno zavisan od hljeba jer se nakon njega osjećamo sito, zadovoljno i puni energije. Naučnici to objašnjavaju time što ugljeni hidrati iz hljeba podstiču proizvodnju tzv. hormona sreće serotonina, a najveća potreba za serotoninom javlja se oko 16 časova. Tada se za obnovu energije preporučuje obrok sa hlebom.

Bijeli hljeb može da ubrza metabolizam

Bijeli hleb ljudi najčešće kupuju jer ga smatraju najfinijim. Uz njega je popularan i kukuruzni, kao i onaj sa sjemenkama. Najveći problem s bijelim hljebom je to što on zbog visokog glikemijskog indeksa prebrzo otpušta energiju, tako da povišava nivo šećera u krvi. To može pridonijeti nastanku dijabetesa tipa 2, pa čak i ubrzati razvoj malignih oboljenja. Ipak, oni koji nemaju porodičnu istoriju dijabetesa, ne treba da izbjegavaju bijeli hljeb, koji je idealan za doručak, jer tada ubrzava rad metabolizma. Hljeb sa žitaricama sa cijelim zrnom nije najbolji izbor za svakoga, pa tako neki naučnici tvrde da takav hljeb pogoršava simptome nadraženog crijeva.

Gojenje, hljeb i skrob

Atkinsonova i Dukan dijeta kao i brojni drugi režimi ishrane ograničavaju unos ugljenih hidrata, s tvrdnjom kako oni uzrokuju povećanje šećera u krvi, sprečavajući telo da sagoreva masti. Tako se propagira ideja da je hleb nezdrav, goji i da čak i šteti organizmu. Međutim on je i dalje namirnica koje se ljudi najteže odriču. Ipak, ugljeni hidrati zapravo mogu pomoći pri mršavljenju, tvrde naučnici. Oni su dokazali da otporni skrob, koji se nalazi u hrani bogatoj ugljenim hidratima poput banana, pirinča, tijesta i krompira, smanjuje apetit, jača metabolizam, poboljšava raspoloženje, smanjuje stres i ubrzava gubitak težine.

Kriva su vlakna, a ne pšenica?

Celijakija se dijagnostifikuje uz pomoć analize krvi, kao i biopsije uzorka crijeva. Problem je što se većina ljudi sami proglašavaju bolesnim i izbjegavaju gluten. Budući da se u namirnicama bez glutena dodaju vlakna, takvi ljudi mogu imati više problema s probavom nakon takve ishrane, nego prije. "U većini slučajeva teško je odrediti smetaju li nekome vlakna ili gluten u pšenici", tvrdi Sara Slit, predsjednica britanskog udruženja Celijakije.

Zamrzavanje hljeba nije zdravo Iako je to jednostavna procedura za očuvanje hljeba svježim, upravo on može biti uzrok nadutosti gasova.

Zamrzavanjem se razbija pšenična struktura hleba, pa on postaje težak za probavu.

nezavisne.com